Početna

URDOSA- Udruženje Roditelja Djece Osoba sa Autizmom

URDOSA je animiranjem javnosti, borbom i pritiscima prema Vladi i skupštini TK uspjela promjeniti shvatanja o ovom problemu, i to da je obaveza da se osobama sa Autizmom obezbjede uslovi, odnosno osnivanje Ustanove “Centar za Autizam” kao preduslova za izgradnju istog. Uspjeli smo da se izborimo za odjel za Autizam kao, neuslovno, prelazno rješenje do izgradnje pomenutog centra. Ponosni smo na činjenicu da je URDOSA uspjela u svojim strateškim ciljevima, tako da je izgradnja CZA-TK počela 24.februara i još je u toku. Plan je da budući CZA-TK osposobimo za rad po najsavremenijim metodama.

 

 

 

KADA POSUMNJATI NA AUTIZAM

Poremećaj uspostavljanja i održavanja odnosa

nedostatak prvog smiješka
ž osjećanje nelagode u majčinom zagrljaju
ž izbjegavanje kontakata i teškoće u  održavanju pažnje
ž teško uspostavljanje kontakta očima
ž ne obraćanje pažnje na druge osobe
ž izbjegavanje zagrljaja, laganih dodira
ž neznanje iskazivanja svojih osjećaja

Poremećaj u komunikaciji

samo 50% osoba s autizmom razvije neki upotrebljiv govor
ž govor kasni ili potpuno izostaje
ž teško slijedi jednostavne upute
ž ne reagira na izgovaranje svog imena
ž ponavlja pitanje umjesto da odgovori
ž eholalija, ponavljanje rečenog
ž teškoće izražavanja potreba           ž ne pokazuje (kažiprstom) što želi
ž nedostatak mašte i spontane igre
ž teškoće započinjanja i održavanja razgovora
ž inverzija zamjenica (npr. „ti“ „ja“)

Neobični obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti

samostimulirajuća ponašanja (njihanje cijelog tijela naprijed-nazad, pokreti prstiju ispred očiju, primicanje prstiju ustima…)
ž strahovi ili pretjerani interes i zaokupljenost svakodnevnim predmetima, radnjama, događajima
ž opsesivno inzistiranje na održavanju reda – sve se dnevne aktivnosti i raspored stvari moraju zbivati prema ustaljenom redoslijedu
ž čudno i neobično držanje tijela, izraz lica i geste
ž smijanje ili plač bez vidljivog razloga

Primanje osjeta i informacija
Dijete može biti preslabo ili prejako osjetljivo na informacije koje prima kroz svoje osjete vida, sluha, dodira, okusa, mirisa i svjesnost o postojanju vlastita tijela i njegova položaja u prostoru, te osjet ravnoteže.

Obrada primljenih informacija
Dijete može imati teškoće u razumijevanju i organiziranju osjetnih informacija koje prima

Planiranje, izvršavanje odgovora
Dijete može imati teškoća u korištenju svoga tijela ili misli kao odgovor na informaciju koju je primio.

Dijagnoza

Dispanzer za školsku djecu“Dom zdravlja Tuzla” na osnovu M-CHAT obrazaca vrši rani skrining djece u riziku na poremećaj iz autističnog spektra, te u slučaju sumnje upućuju djecu na dalju evaluaciju u psihijatrijsku kliniku Tuzla.

Tretman

Tretman obuhvaća niz postupaka kojima se nastoje ukloniti nepoželjni oblici ponašanja (autoagresija, agresija, frustracijski ispadi),razviti komunikaciju u što većoj mjeri, poboljšati socijalne odnose te sveopće funkcioniranje. Optimalnim tretmanom pomažemo svakoj osobi sa autizmom na jedinstven način koji odgovara upravo njenim posebnim osobinama – drugim riječima iako imaju istu dijagnozu, svaka se osoba razlikuje od druge, čak i unutar iste dijagnostičke skupine, i zahtijeva program napravljen posebno za nju.
Od izuzetnog je značaja intenzivna i odgovarajuća rana intervencija koja daje određene rezultate kod većine djece s autizmom, i to daje nade da će dijete prevladati određene teškoće i napredovati u sveopćem funkcioniranju.
Zbog toga intervencija mora biti provedena čim i što je brže moguće nakon pobuđenih sumnji.
Školovanje djece s autizmom odvija se u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama u kojima se ostvaruje odgojno-obrazovni i rehabilitacijski rad prema posebnim planovima i programima primjerenim potrebama i mogućnostima svakog pojedinog učenika. Manji broj djece ima razvijene sposobnosti za uključivanje u redovan sustav školovanja uz prilagođene programe i asistenciju educirane osobe. Da bi se dijete moglo uključiti u
redovan sustav i da bi takav način išao u korist učenika, trebalo bi da dijete ima u većoj mjeri razvijen funkcionalan govor, sposobnost konverzacije, potrebu za socijalnim kontaktima, razvijenu igru.
Tretmani su najuspješniji kada su rađeni prema određenim individualnim razlikama i potrebama svakog djeteta posebno.
Postoji mnogo terapijskih i edukacijskih postupaka koji se uspješno primjenjuju u tretmanu osoba s autizmom.

 

 

 

 

 

Autizam

AUTIZAM je sveobuhvatni (globalni) razvojni poremećaj i zahvaća sve psihičke funkcije. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Javlja se u prvih 36 mjeseci i traje cijeli život. Tipično za Autizam je poremećaj uspostavljanja i održavanja odnosa, poremećaj u komunikaciji, neobični modeli ponašanja, interesa i aktivnosti.

Kod osoba s autizmom vrlo često se javljaju autoagresija (lupanje glavom u zid, grizenje ruku, grebanje i sl.), agresija (udaranje, grizenje, štipanje drugih osoba i sl.), te frustracijski ispadi (vikanje, ispuštanje čudnih zvukova, bacanje po podu i sl.), ali NE kao simptomi autizma, nego kao neznanje ili nemogućnost primjerenog iskazivanja potreba i želja ili kao posljedica bioloških teškoća. Iako se nemože izlječiti, pravilan rad sa autističnom osobom može dati izvanredne rezultate.

Prelevanca:

Autizam ne poznaje rasne, etničke, socijalne granice,način života, stupanj obrazovanja te može pogoditi bilo koju obitelj ili dijete.
Posljednjih godina zabilježen je porast djece kojoj je dijagnosticiran autizam.
Godine 1930. u SAD-u bilo je jedno dijete na 10.000, a 2007. jedno na 150 rođene djece (Centers for Disease Control and Prevention,USA, 2007).
Pojavnost u dječaka je 4 puta veća nego
u djevojčica.

 

 

 

Contact

Presjednik URDOSA: mehourdosa@hotmail.com